pali u očima

Isplati li ti se popravljati?!

Kolumna / Kolumne | 03. 05. 2017. u 08:17 Igor BOŽOVIĆ

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U trenutku kada sam u Google ukucao “zisko” i kliknuo enter da vidim pobogu tko je taj čovjek koji je preplavio društvene mreže, nisam očekivao lika koji je izašao iz loše kopije Top liste nadrealista. Upisivanjem rezultata na ekran, pa ne mogu reći da sam ostao zapanjen ili razočaran, teško sam uopće očekivao da će moja pretraga rezultirati nekim dostignućem.

Davno smo mi pali u očima, puno prije nego je Čapljina pokrenula inicijativu da postane grad, puno prije nego je to palo na um Ljubuškom, puno prije nego je gradom postao Široki Brijeg. Budimo realni, nije moje da ocjenjujem što će se zvati Gradom, a i onima koji predlažu inicijative je samo do novca, nema to nikakve veze s poviješću, administracijom ili nekim redom i poretkom stvari.

Prije nego sam počeo razmišljati kako je Sarajevo uopće palo toliko nisko, niže od Mostara koji je ionako u jednoj velikoj rupi za govna ima već čitavu zimu, prije nego si hrkljuš opalim, pobjegnem u grad po osvježenje.

Dino nije plagijator nego prorok

Odgovor mi bude serviran već na prvoj zebri (vas malo što me znate, znate i da najviše volim pješice). Pored mene prolazi obiteljski monovolumen i ori se u njemu Dino Merlin: “Hajde noćas mi dođi, svega mi donesi, noćas nešto lijepo treba da se desi...”

Nije sad ovo tekst o tome da je Dino kriv, nije on kriv zato što postoje UB40, Londonbeat, Luca Carboni, Ibrahim Tatlises i brojni drugi. I njemu je sve to servirano, da ne kažem, napakovano. Ne bih ja rekao ni da je Dino Merlin kriv što smo umjesto na moralnoj vertikali napredovali jedino u moralnoj horizontali, ‘uširinu’, on je tu više kao nusproizvod svega što smo uništili.

Znači, Nešto lijepo treba da se desi 1989. godine suptilno je dalo do znanja da Sarajevo više nije gdje je bilo. Naravno, jer veliki hit postaje najlijenija pjesma u povijesti glazbe na Balkanu. Pazi, on je toliko lijen, hoće da mu ona donese svega da bi bilo nešto između njih, u nastavku konkretno objašnjava da, između ostaloga, u donesenomu treba biti i vina i pjesme.

Koji mu je, pa nije on kredit da ti treba administrativna zabrana, dva jamca i hipoteka da mu se digne, ženo Božja, jesi li ti robinja, animir dama, koji si ti klinac? Treba li i da mu otpjevaš nešto?! Majke mi si luda ako se toliko ponižavaš za muško. Ti mora da si glupa jer da si ružna, ima ugasiti svjetlo, to znaš i sama. Svaka rupa je ionako ista, evo vidiš po mostarskim kolektorima.

No, bilo kako bilo, tog trenutka sve je pošlo nizbrdo. Nadrealisti su podijelili Sarajevo, potom ga je podijelio i realni sektor...

I prošle su godine

Danas se čudimo da su doktori u politici, a nijedan u bolnici. Danas se čudimo što ravnatelj zavoda za zdravstveno psuje što mu policija ne dopušta presijeći polumaraton službenim kolima na neradni dan. Danas se čudimo što premijer uokolo govori da je reformska agenda uspješna, iako imamo deset tisuća nezaposlenih više (koliko bi ih tek bilo da se ne iseljavaju). Da je on znao brojati, ne bi bio premijer.

Odgovor je svuda oko nas, najprije smo srozali kriterije, neprimijetno, primjerice, glazbom, glupavim hitovima poput Dininih. Potom smo se rugali djeci što čitaju. Pa smo prestali kupovati novine, pa smo prestali čitati novine u kafićima. Pa smo se sveli na čitanje statusa po Facebooku i Twitteru, a onda smo jednostavno prešli na Instagram i prestali razmišljati. Samo scroll, scroll, tap tap, scroll, tapatap.

Onda dođeš majstoru s autom u kvaru, on ti kaže da se to ne isplati popravljati. Ili ti malo pošprica WD-40 i vrati sve kako je bilo. Isto tako za peglu, za šporet, mašinu, sat... Kako se, bolan, ne isplati popravljati?! Ako je ekran od mobitela 200 maraka, za te novce možeš kupiti mobitel, ali za te novce ne možeš kupiti taj mobitel čiji je ekran 200 maraka. Taj je 800-1000KM. Ako je dio na vešmašini 150KM, ali bolan, veš mašina je 500.

Jel ti tako, kad se posvađaš sa ženom, a ne isplati se to popravljati. Ali razvod je 800 maraka, i to ako se ne svađaju oko imovine. Normalno da se isplati popravljati, jer ako se ne isplati popravljati, onda ne treba nitko ni raditi, idemo svi u Njemačku i Irsku. Tamo ljudi popravljaju stvari, zato ima posla. Najlakše je kupiti novo, ali otkud novci uvijek za novo. Nisam milijarder da kupujem na sniženjima.

Kopirati
Drag cursor here to close