Veći problemi

Kao i sve, briga o klimi u BiH je samo na papiru

Sci-Tech / Flash | 19. 04. 2014. u 09:17 R.I.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Kada se radi o klimatskim promjenama u Bosni i Hercegovini perspektiva gotovo i ne postoji, osim na papiru. Sam pojam se jedva spominje, uglavnom usput u reportažama o izvanrednim vremenskim fenomenima - sušama, poplavama i nekarakterističnim temperaturama u određeno doba godine'', izjavio je Agenciji Fena koordinator kampanje "Stop prljavoj energiji, jer budućnost je obnovljiva" Centra za životnu sredinu iz Banja Luke Igor Kalaba povodom najnovijeg izvještaja UN-a o globalnom stanju klimatskih promjena koji je predstavljen prošlog vikenda u Berlinu.

Obrazovanje i shvaćanje izostaje

Kalaba ističe također kako ozbiljan pristup problemu stanja klimatskih promjena ne postoji ni u obrazovnom sustavu niti u informiranju javnosti.

''Sam izvještaj je samo potvrdio ono o čemu razne organizacije i stručnjaci širom svijeta govore već desetljećima- klimatske promjene su činjenica i postaju sve ozbiljnije iz dana u dan. Ipak, spominje se dosta mogućnosti i tehnologija koje imaju ogroman potencijal za smanjenje emisija gasova staklene bašte i sprječavanje najgoreg scenarija'', navodi Kalaba.

Naglašava ponovo da se globalna problematika gotovo nimalo ne tretira u bh. društvu, sam pojam je slabo zastupljen i poznat, a obrazovanje i shvaćanje građana BiH o ovoj tematici uglavnom izostaje.

Po njegovim riječima isti slučaj je i kod službenika Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS-a, koji su nadležna institucija u BiH za aktivnosti vezane uz Okvirnu konvenciju UN-a o klimatskim promjenama.

''Njihovi odlasci na godišnje klimatske pregovore, do sada nisu rezultirali nikakvim mjerama smanjenja emisija plinova staklene bašte. Situacija nije ništa bolja ni u FBiH, gdje se kao i u RS-u planiraju projekti termoelektrana na ugljen, koji je najgori energent s aspekta klimatskih promjena, te će osim emisija brojnih polutanata štetnih po zdravlje ljudi drastično povećati i emisije CO2'', tvrdi Kalaba.

Odvlačenje pažnje

Po njegovim riječima odnos prema životnoj sredini u BiH je vrlo često na dnu popisa prioriteta domaćih političara što potvrđuje i trenutna politička situacija koja je blokirala rješavanje većine problema, ne samo životne sredine.

''Tako se odvlači pažnja, energija i financijska sredstva od problema koji svakim danom postaju sve veći. Osim toga, osobe koje se trebaju baviti rješavanjem ovih problema su najčešće nekompetentni ljudi. Postoji više međunarodnih ugovora i konvencija vezanih za životnu sredinu koje smo dužni poštovati, poput Energetske zajednice, Arhuske konvencije, ESPOO konvencije o prekograničnom zagađenju i drugi'', upozorava Kalaba te dodaje da su ti ugovori do sada olako potpisivani i još lakše kršeni.

Kao primjer naveo je termoelektranu u Stanarima koja nije u skladu s više direktiva EU koje je BiH obavezna poštovati zbog članstva u Energetskoj zajednici.

Ističe i da se konstantno usvajaju nove, još strožije direktive, što znači da će cijeli niz obveza biti prekršen onog trenutka kada termoelektrana postane operativna. Ista perspektiva važi i za ostale planirane termoelektrane u BiH.

Odgovarajući na pitanje koji su konkretni pozitivni, a koji negativni primjeri koji BiH približavaju, a koji udaljavaju od evropskih integracija, koordinator iz Centra za životnu sredinu ističe da, nažalost, negativni prevladavaju te da se planira veliki broj termoelektrana za koje nisu urađene kvalitetne studije utjecaja na životnu sredinu, tako da se uopće ne zna kakve posljedice će imati po zdravlje ljudi.

Hercegovina pozitivan primjer

''Ugljevik, Stanari, Tuzla, Banovići, Kongora, Bugojno to su sve termoelektrane koje će spaljivati ugljen sljedećih 50 godina pritom uništavajući životnu sredinu, trujući građane BiH, time uzrokujući i ogromnu financijsku štetu. Ovi projekti će dovesti do povećanja emisija CO2 za najmanje 200 posto dok u isto vrijeme zemlje članice EU namjeravaju do 2050. godine smanjiti emisije plinova staklene bašte od 80 do 95 posto u odnosu na 1990. Godinu'', rekao je Kalaba.

Za pozitivne primjere navodi projekte vjetroelektrana u Hercegovini, koji ulijevaju nadu da je još moguće okrenuti smijer energetskih sustava k modernijim, održivim trendovima, ali su one rijetki izuzeci, a ne pravilo.

''Investitori pokazuju veliko zanimanje za ovakve projekte, ali je ponovo problem na našoj strani. Potrebna je inicijativa i dosta napora i rada na strategijama i pravnom okviru koji bi stvorio odgovarajuću klimu za proizvodnju električne energije iz čistih, održivih izvora energije. Odgađanje ovakvih napora znači da će eventualne promjene, koje nisu stvar izbora već su neizbježne, biti sve teže i teže'', zaključio je u razgovoru za Agenciju Fena Igor Kalaba iz Centra za životnu sredinu iz Banja Luke.

Kopirati
Drag cursor here to close