Hrvati na televiziji sada samo mogu nosati kablove

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Hrvati će sigurno dobiti kanal na hrvatskom jeziku, a kada?'', rekao je parlamentarac Mate Franjičević na okruglom stolu o hrvatskom tv-kanalu koji je održan na Filozofskom fakultetu u Mostaru.

''Mislim da svi oni koji prave opstrukcije i blokade prave jedan uzaludan posao i samo odgađaju nešto što je neminovno'', rekao je Franjičević na okruglom stolu čiji je naziv jednako dug kao i priča o hrvatskom-tv kanalu - ''Televizijski kanal na hrvatskom jeziku kao dio Javnog RTV sustava u Bosni i Hercegovini – fikcija ili stvarnost?''.

Franjičević je rekao kako postoji milijun razloga da se radikalno reformira javni televizijski sustav u BiH.

''U Parlamentu Federacije i u Parlamentarnoj skupštini BiH svugdje se ponavlja ista priča. Na sve načine se nastoji izbjeći sama rasprava, nastoji se izbjeći da hrvatski predstavnici argumentiraju svoje stavove'', kaže Franjičević.

Nema tehničkih zapreka

Franjičević smatra kako je nužno ''da se jednom narodu uz to i konstitutivnom omogući da sam kaže kakav informativni sustav želi i u kakvom obliku želi izražavati političke i kulturne stavove, štiti svoje identitetske i nacionalne osobitosti''.

Sudionik na ovom Okruglom stolu, Mate Bandur, savjetnik u Vijeću ministara, je rekao kako je problem što entiteti imaju televizije, a ne narod. Kaže kako postoje tehničke predispozicije za postojanje takvog kanala.

''Do 15. lipnja 2016. godine cijeli prostor BiH mora biti digitaliziran. To je potpisano prije sedam-osam godina. Digitalizacijom će biti devet kanala, od devet kanala tri će pripasti emiterima Federalnoj, BHT-u i RS-u koje će djelovati na cijelom prostoru BiH. Međutim, imaju šest slobodnih kanala tako da tehničkih zapreka nema'', rekao je Bandur.

Bandur smatra kako Hrvati ne plaćaju pretplatu jer nemaju televiziju na svom jeziku.

''Kako će plaćati pretplatu za nešto što nije njihovo'', upitao je Bandur i dodao kako smatra da Federalna televizija ne zastupa interese Hrvata. Kaže kako je 12 posto Hrvata na Federalnoj televiziji, kako je od sedam direktora jedan Hrvat, a od sedam urednika jedan.

''Mogu nosati kablove, scenu raditi, ali u uredničkom dijelu gdje se kreira politika tu ih nema'', rekao je Bandur.

Na Okruglom stolu je sudjelovala zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica koja se prisutnima obratila putem video poruke iz Bruxellesa. 

''Budući da su Hrvati u neravnopravnom položaju televizijski kanal bio bi samo mali korak u postizanju ravnopravnosti u BiH'', smatra Šuica.

Nitko neće dobiti ili izgubiti izbore

Dekan Filozofskog Fakulteta Sveučilišta u Mostaru Zoran Tomić je rekao kako je treći kanal na hrvatskom jeziku legitimno pitanje o kojemu treba razgovarati. Tomić kaže kako na pitanju trećeg kanala nitko neće ni dobiti ni izgubiti izbore.

''Mi smo svjesni da Daytonski okvir nije u potpunosti učinio ravnopravnim tri jezika i tri naroda i da nije televizijske sustave prilagodio jednoj stvarnosti koja se naziva konstitutivnost tri naroda u BiH. Nije tajna da hrvatski jezik u javnim servisima nije zastupljen, a rekao bi da nije zastupljen ni hrvatski entitet ni hrvatska baština. i o tome treba razgovarati'', smatra Tomić.

Pročelnik Odjela novinarstva Filozofskog fakulteta docent Ilija Musa kaže kako je kanal na hrvatskom jeziku postojao 1998. godine, ali kako ga je visoki predstavnik ukinuo.

Španjolski model za kanal na hrvatskom

''Ako uzmemo u obzir zakon iz 1999. godine koji je predviđao Federalnu televiziju s dva kanala, jednim na kojem bi se koristio hrvatski jezik, a drugi na kojem bi se koristio bošnjački jezik i ako uzmemo u obzir da je takav zakon ukinut na uštrb hrvatskog naroda onda možemo pomisliti i da je ured visokog predstavnika poduzeo neke korake koji nisu u skladu s njihovim pravima'', rekao je Musa.

Na pitanje novinara što je s Hercegovačkom televizijom koja je bila na hrvatskom jeziku Musa je rekao kako je općepoznato da je ta televizija ugašena, ali i da ona nije funkcionirala kao dio javnog RTV sustava.

Musa je rekao kako je cilj Okruglog stola razgovor o rješenjima i modelima informiranja hrvatskog naroda.

''Taj model može biti konsocijacijski, integrirajući ili neki drugi model kakav je primijenjen u nekim drugim državama npr. švicarski model, belgijski model, a Hrvatima bi čak odgovarao i španjolski model gdje imamo jednu RTV postaju na razini države regionalnu TV postaju'', rekao je Musa.