SNSD puca po šavovima: Odlazi Radojičić, buni se Vasić...

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Napuštanje sjednice Kluba zastupnika SNSD-a u Narodnoj skupštini RS Igora Radojičića i njegova žestoka svađa sa Zoranom Tegeltijom, stranačkim kolegom i ministrom financija RS, zapravo su samo potvrdile glasine koje već mjesecima kruže Banja Lukom: ovaj je izuzetno utjecajni SNSD-ovac u nepovratnom je procesu napuštanja stranke.

Čovjek kojeg su mnogi vidjeli kao legitimnog nasljednika Milorada Dodika na čelu SNSD-a, naime, već neko vrijeme sve otvorenije ukazuje na silne devijacije u stranačkim strukturama, nepoštivanje hijerarhije, strančaranje, čak i na nepoštivanje "njega i njegovog izbornog rezultata u Banja Luci" (Radojičićevo pismo Željki Cvijanović, op.a.).

Vasić vratio pečat

Samo nekoliko dana ranije, izvršni tajnik Rajko Vasić, dugogodišnja stranačka "alfa i omega" i vjerojatno najbolji operativac u stranci, navodno je vratio pečat stranke i ključeve ureda kojeg je koristio. Iako vijest nikada nije službeno potvrđena, o njoj se u Banja Luci već sve manje-više zna i nitko je do danas nije demantirao.

Sve su ovo događaji koji su samo utemeljili navode da bi SNSD, stranka koju već desetak godina s velikim političkim pragmatizmom i energijom predvodi Milorad Dodik, mogao uskoro popucati po šavovima.

A sve je počelo nakon što su i Dodik i SNSD u razdoblju 2008.-2012. dostigli populistički vrhunac i bili praktično nedodirljiva politička snaga i pokret u RS, a kulminiralo već te, 2012. godine, na lokalnim izborima koji su pokazali ozbiljni rast biračke podrške SDS-u.

Velike zasluge za revitalizaciju SDS-a, stranke koja je u međunarodnim okvirima godinama bila označavana kao "ideologija utemeljena na ratnom zločinu", nesumnjivo pripadaju aktualnom lideru Mladenu Bosiću, pravniku iz Brčkog. Bosić je bez mnogo javne pompe, iako s prilično turbulencija u strukturama SDS-a, posljednjih nekoliko godina uspio skloniti u stranu gotovo kompletnu strukturu utemeljitelja SDS-a, stranačke "jastrebove" i radikale zbog kojih je ova partija godinama trpjela.

Nesumnjivo su mu na ruku išli i Dodik i SNSD. Kako im je, naime, rasla popularnost, vremenom su izgubili gotovo svaki dodir sa stvarnošću i, za tamošnje prilike, prijeko potrebnu domaćinsku povezanost s običnim čovjekom. Glasačem. Čak se nisu previše ni trudili valjano i pravno odgovore na desetine optužbi opozicije i nevladinog sektora "za kriminal, korupciju, uvođenje totalitarnog režima".

Revitalizacija opozicije

Bosiću je tako vremenom ostavljeno sasvim dovoljno manevarskog i političkog prostora za poentiranje, što je sustavno slabilo poziciju SNSD-a.
Već na lokalnim izborima 2012. godine SDS je opasno približio SNSD-u, a opći izbori u listopadu prošle godine samo su potvrdili nastavak pada popularnosti Dodikove stranke i ujedno završetak ciklusa potpune revitalizacije SDS-a.

Ujedinjena opozicija Dodiku je uspjela "otkinuti" i poziciju člana Predsjedništva BiH, snažno se pozicionirati za pregovore u vezi s uspostavljanjem državne vlasti, dok je već mjesecima situacija na razini RS približno jednaka pat poziciji. Iako je izgubila većinu u Narodnoj skupštini u procesu koji je izrodio aferu "Dva papka", opozicija je samo na korak od polovine mandata u skupštini i snaga s kojom se mora računati.

Sve su ovo razlozi koji su pojačali proces frakcijašenja u SNSD-u, a posljedice bi, smatraju analitičari, mogle biti vidljive već na stranačkom Saboru 25. travnja.

"Postojanje različitih struja u SNSD-u je evidentno unazad godinama, i uvijek se špekuliralo o dvije struje od kojih bi se jedna mogla odcijepiti i otići. Međutim, koheziji i očuvanju SNSD-a doprinijelo je to što je stranka zadnjih deset godina u vlasti", kaže Tanja Topić, politička analitičarka iz Banja Luke.

Obrazloženje zašto dolazi do sve češćih konflikata u stranci nalazi u logičnom razlogu - stranka je počela gubiti dio kolača u vlasti.

"Pretpostavljam da se do Sabora SNSD-a, dakle 25. travnja, ništa značajnije neće dogoditi, ali Sabor bi mogao biti prijelomna točka. On će trasirati daljnji put SNSD-a", zaključuje Topić.

Hoće li Čović okrenuti leđa?

Asim Mujkić, profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, zaključuje da SNSD pati od tipičnih bolesti za stranke na ovim prostorima – bolesti autokratkog načina vladanja.

"U jednoj perspektivi, ne samo SNSD, već i druge stranke koje se fokusiraju oko individue, osuđene su na frakcije koje se zbog autokratskog načina vladanja ne mogu normalno ispoljiti, i onda slijedi propast. To se već događalo i SDA-u i HDZ-u i SDP-u u nekoliko navrata. Dakle, ovdje frakcionaštvo naprosto mora poprimiti formu napuštanje stranke i formiranja nove političke snage", ističe Mujkić.

Iako to u ovom trenutku mnogima može da zvuči pomalo i neprirodno, ali Dodikovu poziciju u SNSD-u, ali i na globalnoj političkoj razini, sljedećih mjeseci uvelike bi mogao odrediti njegov odnos s Draganom Čovićem.

Činjenica je da se brak iz interesa koji su ova dva lidera sklopili prije nekoliko godina pokazao dijelom plodonosnim, ali istovremeno nad glavama obojice sve vrijeme visi "damoklov mač" zbog sve češćih navoda da "zalaganjem za interese suprotne strane, umnogome štete interesima vlastitog naroda".
Navodno, i predsjednik HDZ-a Hrvatske Tomislav Karamarko Čoviću je jasno stavio do znanja da se čim prije okane takvog političko-bračnog avanturizma.